Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća. To je prilika da se podsjeti, kako na važnost šuma, tako i na potrebu njihove zaštite.

        Koncept svjetskog dana šuma potječe iz 1971. godine, kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća obilježava kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako jedna takva manifestacija može doprinijeti povećanju svijesti o važnosti šuma.

        Šumske površine u svijetu su se, Prema podacima Ujedinjenih naroda, površine šuma u svijetu su se, u posljednjih 15 godina, smanjile za više od trostruke površine Njemačke.

        Taj ”gubitak” šuma nastavit će se, diljem svijeta, zbog klimatskih promjena. Šume su danas ugrožene, pretjeranom sječom, požarima, onečišćenjem zraka, tla i voda, tako i od mnogobrojnih kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, te lošeg gospodarenja. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva brojne preventivne mjere za njenu zaštitu i ”pomoć” čovjeka.

        Ekološka važnost šuma je višestruka. One sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, šume u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Nizinske šume imaju važnu ulogu zaštite od poplava, štite tla od erozije, klizanja, sprječavaju nastanak lavina i klizanje snježnih masa.

        Veće šumske površine utječu na klimu ublažavanjem velikih promjena temperature, ljeti povećavaju vlažnost zraka, sprječavaju promjene mikroklime određenog područja, štite od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke, zadržavaju velike količine prašine, te pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama.

        Šume i šumske površine u Republici Hrvatskoj prekrivaju 37 % ukupne površine, dobra su od općeg interesa, uživaju posebnu zaštitu države, a koriste se pod uvjetima i na načine koji su propisani Zakonom o šumama. U našoj zemlji još uvijek postoji veliki broj autohtonih šuma, što nije slučaj s velikim dijelom šuma u Europi. Naime, uslijed pretjeranog uništavanja sječom i drugih razloga, mnoge drevne šume su uništene, a na njihovo mjesto, ali u puno manjem obimu, posađene su nove šume.

        Samo neka od blagonaklonih djelovanja šuma je stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, utjecaj na klimu, zaštita i unaprjeđenje čovjekove okoline, te utjecaj na ljepotu našeg krajolika, kao i stvaranje povoljnih uvjeta za odmor i rekreaciju.

        To je i više nego dovoljno razloga za svakoga od nas da se brine i njeguje naš okoliš, vratit će nam višestruko, vjerujte.